Želja čovjeka da poleti u zrak seže još od početka ljudskog roda. Vjerojatno svi znamo priču o Ikaru i Dedalu koji su s pomoću voska slijepili perja na svoja leđa i ruke, te se vinuli u zrak poput ptice te tako odletjeli s otoka na kojem su bili zatočeni. Prvi uspješni i dokumentirani let zrakoplovom se dogodio 17. prosinca 1903. godine kada su braća Wright uspjela ono što je dotad bilo nepoznanica ljudskog rodu.
Ideja o bespilotnim letjelicama se rađa već za vrijeme drugog svjetskog rata, kada obje strane, nacistička Njemačka s jedne i saveznici s druge, nastoje izgraditi letjelicu koja bi mogla biti upravljiva sa zemlje, te tako bez žrtava naštetiti svojim protivnicima. Međutim, za vrijeme drugog svjetskog rata, niti jedna strana nije uspjela proizvesti uspješni prototip takve letjelice. Hladni rat, i razvoj svemirskog programa je omogućio i pojavu prvih satelita koji su poslani sa zemlje u svemir i njima je bilo moguće upravljati iz baze, odnosno nisu zahtijevali čovjeka da upravlja letjelicom.
Do pojave modernih dronova je došlo prvo u američkoj vojsci 2000-tih godina, koja je počela istraživati i proizvoditi bespilotne letjelice koje su korištene u bombardiranju i izviđanju neprijateljskih položaja. Ubrzo su dronovi komercijalizirani i sada se koriste najčešće kao igračke, ali i u svrhu snimanja vjenčanja, promocije nekretnina, gradova…
Moderni dronovi
Kao što smo već naveli u tekstu, do pojave modernih dronova kakve poznajemo i danas je došlo njihovom komercijalizacijom. Ubrzo je Američko tržište poludjelo za novim igračkama koje su zavoljeli podjednako djeca, ali i odrasli. U početku su dronovi bili skupi i jako zahtjevni za upravljanje, no daljnjim razvijanjem i poboljšavanjem performansi, dronovi su postali ono što su danas – igračke koje podjednako zabavljaju i staro i mlado. Danas dronovi dolaze s kamerom, te mogu letjeti preko 10 minuta na udaljenosti veće i od nekoliko kilometara. Za upravljanje nekima je dovoljno imati aplikaciju na mobitelu, dok neki drugi pak imaju sustav koji ih automatski vraća na početno mjesto kad je baterija blizu isteka ili oni koji imaju safe landing opciju, odnosno da se pri isteku baterije sami slete na sigurno tlo.
Dron je danas postao igračka za svakoga. Mogu se naći primjerci od 100 kuna pa do onih koji vrijede više desetaka tisuća kuna i koriste se u poslovne svrhe, najčešće za snimanje različitih događaja (vjenčanja, skupova, utakmica) ili nekretnina.
Drone racing league
“Drone racing league” je zanimljivo natjecanje u kojem natjecatelji se utrkivaju s dronovima. Cilj je u što kraćem roku svladati sve prepreke koje se nalaze u zraku i u ući u ciljnu ravninu s najkraćim vremenom.
U skladu s ovime postoje i posebni modeli dronova koji su dizajnirani tako da budu što lakši, okretniji i naravno što brži. Neki od modela mogu dostići brzinu i od preko 200 kilometara na sat, što je na granici nestvarnog.
Nagradni fond prvenstva „Drone racing league“ u 2017. godini koje će biti održano na Havajima će ugostiti preko 300 pilota koji će se natjecati za nagradni fond od 100 000 $.
Na što obratiti pažnju prilikom kupovine drona
Ako ste novak u svijetu dronova, trebali biste uzeti dron koji je jeftin, lako upravljiv i lagan, tako da u slučaju nesreće nema nikakve štete na njemu. Naša preporuka je JJRCH26D. On dolazi s kamerom, izgrađen je od jako kvalitetnog materijala te je otporan na udarce.
Prilikom kupnje dronova za svoju djecu, najbolje je uzimati nano-dronove. To su dronovi koji su veličinom jako mali, ali omogućuju djeci veliku zabavu. Gotovo su neuništivi i njima se može letjeti kako unutar tako i van stambenog objekta. Idealni su za naučiti osnove letenja dronovima.
Ako već imate iskustva u upravljanju dronova i želite sebi omogućiti pravo iskustvo upravljanja dronom i sve ljepote koje njegova kamera može zabilježiti, preporučujemo kupnju malo skupljeg i boljeg drona čija je cijena malo veća. Tu nećemo preporučivati ništa s obzirom na to da iskusniji dronoljupci znaju najbolje svoje preferencije.
Budućnost dronova
Prognozirati budućnost je uglavnom nezahvalno, ali nemoguće je neprimjetiti kako dronovi postupno sve više ulaze u naše živote. Mogućnost bespilotnog nadgledanja je sve primamljivija vladama diljem svijeta. Za sada to koriste zemlje zapadne Europe i SAD, no polako takve mogućnosti dolaze i u naše društvo.
HGSS je počeo koristiti dronove u potragama za izgubljenim planinarima, vatrogasci su najavili da će se od iduće sezonu boriti uz pomoć dronova protiv požara.
Vjerojatno smo svi čuli za američke napade na ISIS uz pomoć dronova. Amazon, jedna od najvećih kompanija na planeti do 2020. godine planira svu dostavu robe vršiti uz pomoć dronova.
Koristili ih kao sredstvo zabave ili u poslovne svrhe, nemoguće je neprimjetiti da dronovi polako dolaze u svijet oko nas. Budućnost je svakako u njima, a nama ostaje da ih iskoristimo na najbolji mogući način.