Kao i svaka dobra talijanska opera, auto industrija s Apenina poznata je po strasti, trijumfu i tragediji. Pogledajmo 10 talijanskih automobila svih vremena. Modeli nisu poredani po svojim performansama, ono što nam je bitno je osobnost, utjecaj, strast te sve ostalo što ih je održalo u srcima entuzijasta tijekom vremena.
Fiat Panda
Bivši europski auto godine, dokaz je da talijanski auto može biti uspješan bez nekakvih bijesnih performansi. Kada je debitirao 1980. godine, „kocka na kotačima“ koju je dizajnirao Giurgiano, pružala je kupcima relativno udobnu mogućnost vozikanja bez naglaska na brzinu i žurbu. Ali koliko god se sporo kretao po cesti, Fiat je brzo izletio iz prodavaonica, pa je popularni model doživio redizajn 2003. Novija Panda, iako je i dalje jednostavan automobil, ipak je sigurnija i estetski modernija, ostaje dobar izbor za solidan, svakodnevan prijevoz. Osim ako niste sentimentalni, model iz 2006. zadovoljava veći stupanj putničke sigurnosti i bolji je odabir.
Maserati Bora
Da je Joe Walsh pjevao o Bori, kada je tvrdio da njegov Maserati juri 185 milja na sat u “Life’s Been Good”, napuhavao bi situaciju, ali ne previše. Istini za oči jedan od najatraktivnijih Maseratijevih kupea, s V osmicom ispod haube iz 1971. – 1980. je jurio 165 milja na sat u najboljoj tuniranoj verziji. Ali brzinu na stranu. Bora je i dalje jedna od Giurgiarovih najboljih ostvarenja, koja iako vremenom stari dobro izgleda i danas. Maseratijevo nasljeđe je dovoljno jako da garantira za marku, uz malu ispriku za biturbo.
Ferrari 308 GTB/GTS
Auto najviše povezan s Magnumom P.I. imao je dovoljno „zvjezdane snage“ da bude veliki uspjeh u svoje doba i ostane povoljan za entuzijaste danas. Neki puristi smatraju da V8 motoru, 308 coupea i GTS targi iz 1975.–1984., nedostaju četiri cilindra da bi bio pravi Ferrari. Ipak, el Commendatore je blagoslovio vozilo sa svojim imenom, i nam je sasvim dovoljno. Auto dobro izgleda, proizvodi dobar zvuk i stvara dobar osjećaj na vozačkom sjedalu. Da, to je pravi Ferrari. Preporuka za najbolje vozače je 1982.-1984. quattrovalvole, s ubrizgavanjem goriva i četiri ventila po cilindru.
Lancia Stratos
Današnje rally automobile najčešće rade kao hatchbackove s dvoja vrata i ili sedane s četvero. Lancia Stratos, kao i mnogi od automobila u ovom pregledu, bila je coupé sa srednje smještenim motorom. Automobil je bio uspješan u utrkama i živahan na u ulici. Kratki razmak kotača i klinasti oblik davali su dobre performanse, a ispod haube nalazio se voljni i sposobni V6 nabavljen od Ferrarija. Sa samo 500 proizvedenih primjeraka od 1972.-1974., slobodno ugrabite koji god model možete naći.
Alfa Romeo Spider
Alfa Romeo je nazvan Ferrarijem za siromahe, ali na neki način to je zapravo kompliment. Spider koji se proizvodio od 1966.-1993. je svakako naznaka za to. Uostalom, vlasnici su nagrađeni s klasičnim Pininfarina dizajnom i twin-cam motorom koji je volio oštro rukovanje. Alfisti se nisu oduševili gumenim branicima koji su zadesili sudbinu automobila 1974., a najbolji kompromis izgleda i voznosti vjerojatno leži u čeličnom braniku serije 1971.-1973., sa 2.0 litrenim motorom koji je imao direktno ubrizgavanje goriva.
Lamborghini Murcielago
Lamborghiniji su uvijek bili jaki u stilu i performansama, ali od 2002. u Murcielago Coupeu dodano vozni, pa čak i pouzdani. Mnogo toga doprinosi Audi, koji se mudro koncentrirao na potrebe bez gubitka mistike. Murcielago s pogonom na četiri kotača zaslužuje puno pažnje i poštovanja za ono što možemo učiniti njegovim V12 motorom, ali sada možete voziti bez straha od velikog servisa na kraju dana. To pogotovo vrijedi za LP640 i njegov još snažniji (632 konjskih snaga) 6.5 litreni motor, uveden u 2006.
Ferrari 250 GTO
Izvorni Ferrari GTO 1962.-1964. utjelovio je ono što rijetki imaju: prekrasan izgled, zastrašujuću učinkovitost, utrkujući uspjeh, i (relativnu) civiliziranost na cesti. Scaglietti dizajn korišten je da više ili manje zamijeni karoseriju otvorenog GT 250 Testa Rossa (ne brkati s Testarossom!) u skladu s pravilima sankcioniranja FIA-e. Ferrari nije igrao po svim pravilima. Proizvedeno je samo 36 GTO modela, od 100 potrebnih za kvalifikaciju za natjecanje. Smatramo to još jednim aspektom GTO mistike, što objašnjava zašto je 20 milijuna dolara, prva ponuda na rijetkim prigodama kad se ovakvi primjerci nađu na aukciji.
Fiat 500
Svaka zemlja je imala poslijeratni “narodni auto”. U Velikoj Britaniji, to je bio Austin Mini, preko u Francuskoj Citroen 2CV, naravno VW Buba je bila hit u svijetu. Talijanska verzija ove formule je ikona Fiat 500. Kao i njegov minimalistički kolega, mali Cinquecento Coupe, bio je veliki hit pa je proizvađan desetljećima (1957-1975) i razvio kult, pa je uslijedila revitalizacija. Oživljen je kao neo-retro dizajn s korporativnom platformom. Ipak, izvorna je samo prva linija, a s konačnim 1972.-1975. R izdanjima kao najboljim izborom.
Lamborghini Countach
Neki automobili nisu bili stvoreni da budu pitomi. Najviše čemu se od njih može nadati je primirje. Ako bilo koji automobil utjelovljuje takav odnos, to je Lamborghini Countach. Tijekom proizvodnje Countacha od 1974.-1990., drugi automobile mogli su obavljati isto s daleko manje oduševljenja. Ipak, nitko nije imao istu pojavu kao Lambo. Isto vrijedi i danas, što dosta govori o Countachovoj izdržljivosti i njegovoj važnosti za ostavštinu Lamborghinija. Za kolekcionare, najpoželjnijih Countach je stvar ukusa, ali je u kasnijim 1985.-1990. automobilima s direktnim ubrizgavanjem goriva i četiri ventila po cilindru lakše uživati.
Pagani Zonda
Horacio Pagani je prije osnivanja radio za Lamborghini na odjelu za kompozitne materijale te je tako sudjelovao na razvoju nekih od najpoznatijih modela Lamborghinija. Krajem 80-ih krenuo je s dizajniranjem vlastitog automobila, 1992. izrađen je prototip, godinu dana nakon toga krenula su prva testiranja, a sljedeće godine ostvaren je veliki korak naprijed kad je s Mercedes-Benzom dogovorena isporuka V12 motora. Prvi automobil je javnosti predstavljen u Ženevi 1999. godine. AMG je za potrebe Zonde preradio svoj 6-litreni V12 povećavši obujam na 7300ccm što u kombinaciji s najmodernijim materijalima kod izrade Zondi omogućuje strahovite performanse.
Ferrari Enzo
Obilje proizvođača automobila tvrde da integriraju tehnologiju trkaćih automobila na ulice, ali je krajnji primjer za to, kao i talijanski automobili u cjelini, Ferrari Enzo. Ferrari nikada nije imao neodlučan pristup svojim automobilima, a nije im bilo do toga da model nazovu po osnivaču. Koristeći tehnologiju Formule 1 2002.-2004. Enzo Ferrari je još zapanjujući kada se gleda kao cjelina: ubrzava kao lud, fenomenalno je upravljiv, to je vrhunski Ferrari, a time i vrhunski talijanski automobil.