Fitness je pojam koji označava stanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja, dobre fizičke kondicije nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane , kao i sposobnost za obavljanje bilo koje vrste profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez osjećaja preopterećenja.
Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg zdravstvenog i tjelesnog fitnessa, te nas čine fit.
Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage, fleksibilnosti, ravnoteže i koordinacije. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Aerobna izdržljivost, kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, relativno dugog trajanja (najmanje 20 minuta), odgovarajućeg intenziteta (od 60-85% mogućnosti svakog pojedinca) i koja je u osnovi cikličkog karaktera.
Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja i planinarenja, te aktivnosti kao što su vožnja bicikla, veslanje, plivanje i sl., te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, steperi, trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. Svi aerobni grupni programi kao ciklična polistrukturalna aktivnost također se ubraja u vrstu aerobnog treninga.
Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčano žilnog i plućnog sustava. Trenirano srce kuca manji broj puta u minuta, ali jednim udarcem izbaci više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih tjelesnih stanica, a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma je bolja.
Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Daljnja potrošnja zavisit će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora energije moguće je jedino uz dovoljnu količinu kisika koju unosimo u organizam. Najnovija istraživanja potvrđuju da je najučinkovitija oksidacija masti između 55 – 75% opterećenja (niži i umjereni intenzitet vježbanja). Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, “prebaciti” na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ako se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati jer se nakon sat vremena vježbanja potrošnja masnoće povećava za beznačajnih 10% dok opasnost od ozljeda drastično raste. Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15 minuta je više nego ništa.
Trenirane osobe u mišićnim stanicama pohranjuju glikogen u većoj količini od netreniranih osoba što omogućuje dugotrajniji rad bez osjećaja umora, a produkt rada, mliječna kiselina brže se i bolje ponovno pretvara u energiju. Usprkos tome što zalihe glikogena ima dovoljno, trenirani će organizam ranije početi koristiti masti kao izvor energije, mišićna masa i u mirovanju troši više kalorija od masnog tkiva, a oporavak fit osobe bit će brži i potpuniji.
Stoga, teretana nije jedino mjesto koje nas čini fit. Ne volite li dizanje utega, ili ne uživate u grupnim programima, ne očajavajte. Vi ste možda zaljubljenik u planine, rolanje ili jedrenje. Možda više sreće, zadovoljstva i izazova pronalazite u prebacivanju bilo koje vrste loptice preko mreže, u trčanju, plivanju ili u zajedničkom druženju s istomišljenicima igrajući na “dva mala”.
Sve dok odabranu aktivnost ili više njih provodite redovito i kontinuirano (najmanje 3x tjedno, a idealno je svakodnevno barem pola sata), sve dok određena tjelovježba odgovara vašem tijelu i pruža zadovoljstvo vašem duhu uživajte i dalje. A kad vam dosadi, pronađite novu aktivnost. Važno je kretati se. Ako ništa drugo, redovito hodajte bržim tempom barem pola sata.