Close

LOGIN

Close

Register

Close

Lost Password

Gluten – uzrok mnogih kroničnih bolesti

Sve više znanstvenog istraživanja ukazuje na snažnu povezanost nepodnošljivosti glutena iz žitarica s autoimunim bolestima. Brojni znanstvenici dolaze do zaključka kako je oštećenje probavnog trakta uslijed nepodnošljivosti glutena i tzv. propusnost crijeva uzrok mnogim autoimunim bolestima, kao što su npr. dijabetes tip 1, lupus, poremećen rad štitnjače i mnoge druge. Procjenjuje se da 9 od 10 osoba koje ne podnose gluten ne znaju za to! Dakle na jednu dijagnosticiranu celijakiju, postoji još 9 osoba koje ne podnose gluten iz žitarica, a koje to ne znaju. Većina ovih osoba pati od kroničnih autoimunih bolesti za koje ne znaju što im je uzrok i za koje uzimaju lijekove propisane od liječnika. Pitanje je pomažu li uopće ti lijekovi?

Cijela moderna medicina je orijentirana na otkrivanje i liječenje simptoma bolesti, a ne na otkrivanje uzroka bolesti. Tako se prepisuju lijekovi kojima se pokušavaju suzbiti simptomi bolesti, a ne liječiti uzrok bolesti koji najčešće nije niti otkriven. Na ovaj način ne može doći do ozdravljenja i čovjek se pretvara u doživotnog pacijenta i redovnog potrošača lijekova. Industrija lijekova je jedna od 4 najprofitabilnije industrije u svijetu, uz drogu, oružje i pornografiju, s najvećim obrtajem novca koji se broji u stotinama milijardi dolara godišnje. Usprkos ovoj gigantskoj proizvodnji i potrošnji lijekova, ljudi ipak nisu zdraviji jer ovi lijekovi nisu osmišljeni tako da liječe uzrok bolesti nego samo prikrivaju simptome. Industriji lijekova nikako ne odgovara da ljudi svoje zdravstvene tegobe rješavaju jednostavnim i jeftinim sredstvima kao što su promjena prehrane ili neki jeftini dodaci prehrani (vitamini, minerali, probiotici).

Gluten (lat. ljepilo) je ljepljiva, elastična bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici (žitu), brašnu, raži, ječmu, piru, te zobi. Gluten čini tijesto ljepljivim i on daje elastičnost tijestu od sviju žitarica.

Nepodnošljivost glutena ili osjetljivost na gluten znači da naše tijelo ne može probaviti protein gluten iz žitarica. Pojednostavljeno možemo reći da naš imunološki sustav prepoznaje ove neprobavljene proteine kao strana tijela te stvara antitijela koji imaju zadatak uništiti te ”uljeze”. Kad se jednom tijelo senzibilizira na gluten, tada svaki put kad gluten dospije u probavni sustav dolazi do imunološkog odgovora: tijelo ga opet prepoznaje kao strano tijelo i napad imunološkog sustava se aktivira. To se događa svaki put pojedemo li i najmanju količinu glutena. Kako su proteini glutena slični našim vlastitim proteinima u tijelu, od kojih su građeni organi u tijelu, vezivno tkivo, hormoni, živci, žlijezde itd., tako antitijela koja imaju zadatak uništiti gluten, automatski uništavaju i vlastito tijelo, tj. neke njegove dijelove, ne prepoznajući koji su strani proteini, a koji naši vlastiti.

Istraživanja sve više pokazuju da je, primjerice, dijabetes tip 1 autoimuna bolest kojoj je uzrok nepodnošljivost glutena, te u kojem antitijela na gluten napadaju i uništavaju stanice u gušterači koje inače proizvode inzulin. Unište li se ove stanice, onemogućava se vlastita proizvodnja inzulina u tijelu te se tako dijagnosticira dijabetes tip 1 zbog čega je čovjek doživotno osuđen primati injekcije inzulina. Koliko dijabetičara tip 1 su upućeni na laboratorijske pretrage za otkrivanje celijakije? Liječnici ovo ne dovode u vezu, kao što ne povezuju ni druge autoimune bolesti s nepodnošljivošću glutena.

Celijakija je bolest u kojoj antitijela na gluten napadaju stanice crijevne stijenke i crijevnih resica tako da dolazi do njihovog uništavanja (atrofija villija) što uzrokuje nemogućnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane koja se inače normalno odvija preko crijevnih resica. No, čak i u slučaju potpuno razvijene celijakije, do njenog dijagnosticiranja može proći i više godina dok se biopsijom crijeva ne otkriju potpuno uništene crijevne resice. Međutim celijakija je samo jedan od deset slučajeva nepodnošljivosti glutena koja je dijagnosticirana. Nepodnošljivost glutena i stvaranje antitijela na gluten ne dovodi u svakom slučaju do uništavanja crijevne stijenke i crijevnih resica, bar ne u tolikoj mjeri kao kod dijagnosticirane celijakije, već dolazi i do uništavanja drugih tkiva, organa, hormona, žlijezda tijelu, što uzrokuje druge autoimune bolesti koje liječnici nikad ne povezuju s glutenom.

Gluten

Jedan od načina otkrivanja alergije na gluten je krvni test kojim se gleda imamo li antitijela na glijadin (vrsta glutena iz pšenice). Ovaj test može pokazati različite vrijednosti od niskih do visokih i većina testova se smatra negativnim sadrže li nisku vrijednost antitijela na glijadin. Ali krvni test koji pokazuje bilo koju vrijednost antitijela na glijadin ne može biti normalan. Zašto bi naše tijelo proizvodilo antitijela na glijadin ako se ne događa nikakav autoimunološki proces u tijelu? Svi autoimunološki procesi u tijelu dovode do unutrašnjih oštećenja i ovome bi se trebala posvetiti puno veća pažnja u medicini.

Poražavajuća je činjenica da postoji veliki broj znanstvenih istraživanja koje pokazuju vezu između nepodnošljivosti glutena i mnogih autoimunih bolesti, a da to u kliničkoj praksi uopće nije poznato/priznato. Zamislite da lijek za neke vrste bolesti može biti tako jednostavan kao – bezglutenska dijeta. Podvrgnu li se osobe koje ne podnose gluten na bezglutensku dijetu, automatski prestaje autoimuno uništavanje tkiva koje uzrokuje kronične bolesti i tijelo se samo regenerira i liječi.

Zapravo nije neobično da tako mnogi ljudi ne podnose gluten jer žitarice uopće nisu prirodna čovjekova hrana na koju je čovjek genetski prilagođen. Mnogi će reći kako su ljudi prije također jeli žitarice, a nisu toliko obolijevali od ovih modernih bolesti. Odgovor je da nikad prije nismo jeli žitarice u tolikoj mjeri kao danas, a osim toga je moderna pšenica genetski manipulirana da bi davala brze i veće urode, a gluten iz te pšenice genetski modificiran da bi pekarski proizvodi bili izdašniji, mekši i primamljiviji. Službene prehrambene smjernice koje kažu da “smanjimo unos zasićenih masnoća, da se čuvamo kolesterola iz mesa i jaja, te da prehranu baziramo na ugljikohidratima iz cjelovitih žitarica” najgora su prevara i laž u koju tako slijepo vjerujemo, a zapravo smo samo pokusni kunići velikog eksperimenta koji traje već pola stoljeća i za koji će se sigurno ispostaviti da je bio jedan od najvećih medicinskih skandala u povijesti.

Nepodnošljivost glutena je još jedno objašnjenje Zašto se toliki broj ljudi koji pređu na LCHF prehranu (Low Carb High Fat – manje ugljikohidrata više masnoća) puno bolje osjećaju s obzirom na to da mnogi prijavljuju kako im se popravlja stanje raznih kroničnih bolesti. Osim što se LCHF prehranom postiže kontrola šećera i inzulina u krvi (smanjenim unosom šećera i škrobova iz žitarica) što dovodi do regulacije metabolizma masti i šećera, regulacije tjelesne težine i bolesti metaboličkog sindroma (dijabetes tip 2, inzulinska rezistencija, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi), eliminira se i ovaj veliki alergen iz žitarica – gluten, što na koncu dovodi do poboljšanja mnogih autoimunih bolesti vezanih za nepodnošljivost glutena.

Imate li neku kroničnu ili autoimunu bolest, ili pak druge učestale tegobe, možete tražiti od svog liječnika testiranje na nepodnošljivost glutena te možda otkrijete da je gluten uzrok vaših problema. U velikom broju slučajeva liječnici neće dijagnosticirati celijakiju ili osjetljivost na gluten nema li većih oštećenja crijevne stijenke ili visoke razine antitijela na gluten u krvi, ali i najmanji stupanj oštećenja u probavnom traktu, kao i najmanja količina antitijela na gluten (ili glijadin) nije normalna i pokazuje osjetljivost na gluten. Ono što sigurno možete učiniti je da isprobate bezglutensku dijetu 3 mjeseca i pratite hoće li se vaše stanje poboljšati. Standardna bezglutenska dijeta znači da se ne jedu žitarice koje sadrže gluten (pšenica, pir, raž, jecam i zob), dok se žitarice koje ne sadrže gluten mogu jesti (heljda, proso, riža, kukuruz, quinoa i amaranth). Međutim oni koji se odluče na LCHF prehranu ne jedu nikakve žitarice pa su time gluten, kao i svi drugi iritirajući proteini iz žitarica, automatski isključeni iz prehrane.